Kako to radi Argentina

[EdgarFranjul]

ARGENTINA SE U 10 GODINA POSVE OPORAVILA OD BANKROTA

Evo što Hrvatska treba činiti da poput Argentine bez MMF-a napravi čudo


Do gospodarskog preporoda Argentina je došla posve sama, oslanjajući se na vlastite snage, bez pomoći Međunarodnog monetarnog fodna, bolje rečeno - usprkos MMF-u. Isto bi, kažu stručnjaci, mogla učiniti i Hrvatska, ali uz uvjet da se i kod nas napokon pojave državnici, kakve Hrvatska danas nema ni u tragovima.

Autor: Damir Kramarić

Petak, 17.08.2012 21:02

Pojedini mediji koji se ne boje objaviti informaciju koja ne ide u prilog vladajućem establišmentu u svijetu, ovih su dana izvijestili da je Argentina otplatom posljednje ture obveznica vrijednih 2,3 milijarde dolara, definitivno pobijedila ekonomsku krizu, te da je postala primjer čudesnog ozdravljenja i oporavka od bankrota.

Zanimljivo je da je do pravog ekonomskog čuda Argentina došla posve sama, oslanjajući se na vlastite snage i strategiju, bez pomoći Međunarodnog monetarnog fodna, bolje rečeno - usprkos MMF-u.

Političari koji su slijepo slušali MMF upropastili su zemlju

Jer prije samo deset godina političari koji su slijepo slušali savjete MMF-a doslovce su upropastili zemlju. Lupajući loncima i poklopcima, ljudi su tada izašli na ulice prosvjedujući protiv stanja u zemlji te protiv politčara koji su bili odgovorni za takvo stanje. Tražili su smjene. Došlo je do sukoba. U nemirima je poginulo skoro 40 ljudi. Agencije su tih dana hladno konstatirale da je Argentina bankrorala. Zemlja je, prema nekim izvorima, nagomilala dugove u visini od čak 170 milijardi dolara.

Novopostavljeno političko vodstvo na čelu s bivšim predsjednikom Nestorom Fernandezom (Bračanin po majci) tada je krenulo posve suprotnim putem od onoga kojeg svim zemljama u krizi nameće MMF. I tak kada su prestali slušati savjete da moraju samo štedjeti i rezati troškove, kada su sami počeli voditi svoju monetarnu politiku i kada su uspjeli potaknuti domaću potrošnju i izvoz, Argentina je krenula putem oporavka.

Argentinska presjednica Europljanima poručuje: Učite od nas!

Danas, deset godina, kasnije, argentinska predsjednica Cristina Fernandez visoko uzdignute glave slavi i otvoreno poručuje Grcima, Talijanima i ostalim Europljanima: 'Učite od nas'.

Budući da i Hrvatska već duže vrijeme kroči putem koji je Argentinu odveo u propast, te budući da smo svakim danom sve bliže ponoru, odnosno državnom bankrotu, uz pomoć dvojice stručnjaka analizirali smo može li i Hrvatska učiti od Argentine, odnosno možemo li iskoristiti barem neka argentinska iskustva izlaska iz ekonomske krize i dužničog ropstva.

Santini: Argentina je do sloma bila najveći sljedbenik MMF-a i Svjetske banka

- O argentinskom slučaju i o tome kako bi smo i mi iz njihovog iskustva trebali učiti odavno sam napisao mnogo tekstova. Argentinci su, valja to istaknuti, bili najveći vjernici i sljedbenici MMF-a i Svjetske banke, sve dok nisu pukli, nakon čega su se okrenuli sebi. U to vrijeme u Argentini je bila velika bijeda, ogromne socijalne napetosti potresale su zemlju, bilo je nereda i sukoba, no danas su definitivno izašli iz krize, jer imaju trgovinsku suficit, rast BDP-a, visoku zaposlenost i sve ono na čemu im Hrvatska može zavidjeti. No, valja napomenuti da je Argentina ipak puno drugačija od Hrvatske. To je velika zemlja sa čak 35 milijuna stanovinka, četrdesetih je godina prošlog stoljeća bila visoko razvijena, ali je kasnije potonula, dok je Hrvatska vrlo mala zemlja s malim BDP-om, s fiksnim tečajem kune koji, po svemu sudeći, održava financijski sustav da ne pukne, korak smo do gubitka kreditnog rejtinga, a u isto vrijeme ne vide se snage koje bi mogle pokrenuti politku 'Uzdaj se u se i i u svoje kljuse'. Kao prvi korak u tom smjeru, trebalo bi uvesti znanstvenike u reformu hrvatskog gospodarstva, no u Hrvatskoj nema ni naznaka da bi do toga moglo doći – pomalo pesimistično ističe istaknuti ekonomist dr. Guste Santini, te dodaje da je on još 2000. godine isticao da Hrvatska treba vladu nacionalnog spasa, kao što je to ponovio i nedavno, no u oba slučaju političari su ideju dočekali na nož.

Političarima je lakše zadužiti se, nego primiti se posla

- Popljuvali su me i tada i danas. Jer svima je lakše zadužiti se, nego primiti se posla. Raditi i stvarati je krvavo, jer se treba žrtvovati da se stvari riješe. Treba, prije svega, donijeti odluku da se krene u promjene, no za to bi trebali imati državnike, a mi takve nemamo – podvlači ugledni ekonomist koji je više puta upozoravao na opasnost od argentinskog sindroma, odnosno na opasnost da se i Hrvatskoj dogodi da joj kamata na dug bude veća od stope rasta nacionalnog bogatstva.

- Ako nam padne kreditni rejting, kamate će skočiti i dug će biti jako teško vraćati. Naši se političari sada nadaju da će nam, kad uđemo u EU, gledati kroz prste, te da ćemo se tako provući, no sve su veći izgledi da će nam doći MMF. Argentina je odavno shvatila da Međunarodni monetarni fond štiti kapital odnos i banke, a ne nacionalnu ekonomiju, zbog čega su sada izvan krize. Mi to još, nažalost, to nismo shvatili, kao što ne shvaćamo da je državni intervencionizam u ekonomiji ponekad nužan, jer država na taj način štiti vlastiti interes, dok neoliberalizam kakav danas vlada u Hrvatskoj, ne štiti nacionalni interes – napominje Santini.

Hrvatska je preslaba da bi, poput Argentine, nacionalizirala naftnu kompaniju

Potom dodaje da je Hrvatska, za razliku od Argentine, danas slaba, zbog čega ne može kopirati neke poteze koje je nedavno učinila Argentina.

Točno je da je Argentina nacionalizirala španjolsku naftnu kompaniju YPF jer nije dovoljno ulagala u proizvodnju i da bi spriječila prodaju velikog udjela YPF-a Kinezima. No Argentina je to učinila tek nedavno, kada je bila dovoljno jaka i kada je imala snage za takav potez. Hrvatska je danas izuzetno slaba i mi ovog trenutka nemamo moći učiniti nešto slično – zaključuje dr. Guste Santini.

Slično razmišlja i Vladimir Ferdelji, predsjednik hrvatske udruge menadžera Croma, te jedan od ustrajnijih kritičara vladine ekonomske i monetarne politike.

Ferdelji: MMF i Svjetska banka štite svoje ulagače, a ne narod

- Argentinsko iskustvo ne treba preslikati, jer smo mi ipak drukčiji od Argentine, ali bi njihovo iskustvo valjalo analizirati, da bi iz svega izvukli neke pouke. No, tome treba prethoditi politička odluka da se napokon donese strategija razvoja, da se vidi koliko bi to stajalo, koliko bi trajalo. Valjalo bi to učiniti prije nego se i nama dogodi argentinski sindrom, odnosno slom kakav su oni doživjeli. Trebamo, dakle, analizirati argentinsko iskustva, neke stvari preslikati u vlastitu strategiju, nakon čega bi trebali odrediti gdje je cilj i izlaz – kaže Ferdelji, te dodaje da bi od Argentinaca mogli, prije svega, naučiti da se radikalne mjere štednje koje nekoj državi nameće MMF obično slamaju na narodu.

- Međunarodni monetarni fond, Svjetska i Europska banka štite interese svojih ulagača, zbog čega gdje god dođu traže radikalne mjere štednje koje najteže padaju stanovništu, no koje omogućavaju MMF-u i bankarima da u tim zemljama zauzmu izvanredne pozicije. Bezbroj puta sam objašnjavao da je hrvatska monetarna politika uništila industriju i proizvodnju, zbog čega bi drugačija monetarna politika morala biti dio nove strategije razvoja. I u tom bi dijelu mogli koristiti argentinska iskustva, jer su oni uz pomoć vlastite razvojne monetarne politike pokrenuli proizvodnju i izvoz. I mi moramo napokon shvatiti da ne možemo živjeti od usluga i na dug, a one koji i dalje vjeruju da je to moguće, trebalo bi udaljiti što dalje od vlasti – ističe Ferdelji, aludirajući pri tom na neke 'stručnjake' koji su svojim potezima Hrvatsku i uvukli u krizu, a koji se i danas pojavljuju kao potencijalni spasitelji.

Škegri bi trebalo zabraniti pristup politici

- Borislavu Škegri su prije par godina dali da radi program izlaska iz krize, iako nas je on politikom deindustrijalizacije i doveo u krizu. I ne radi se samo o Škegri. I ministar financija u Račanovoj vladi, dr. Mato Crkvenac, svojom je politom precijenjene kune itekako naštetio izvoznicima i proizvođačima, dok je na ruku išao samo uvoznom lobiju – dodaje Ferdelji, te kao zaključak ističe da bi strategiju razvoja trebali raditi stručnjaci, bilo domaći ili strani, a ne političari.

- Argenitna je uspjela uz pomoć državnog intevencionizma, što znači da intervencije države u ekonomiju ne bi trebala biti tabu tema. Država bi, dapače, morala intervenirati sve dok se neke stvari ne promjene i dok se gospodarstvo ne stabilizira, nakon toga politku državnog intervencionizma u gospodarstvbu treba napustiti – zaključuje Ferdelji.
Zadnja Promjena: Petak, 17.08.2012 21:02

[EdgarFranjul]

Hromin-Sturm: Svaka čast Argentini, no naš program jamči brži rast i plaće od 5000 eura!Po našem modelu, stopa rasta za deset godina bila bi 20 posto, što znači da bi plaće običnog radnika dosegnule 2.000 eura, minimalne mirovine iznosile bi 1500 eura, dok bi ostali zaposleni zarađivali od četiri tisuće eura naviše – ističe mr. Hromin Sturm.

Autor: Damir Kramarić

Četvrtak, 23.08.2012 10:55

Naš tekst 'Evo što Hrvatska treba činiti da poput Argentine bez MMF-a napravi čudo' izazvao je velik interes čitatelja, ali i zanimljivu reakciju mr. Karino Hromin Sturma, stručnjaka koji je zajedno s dr. Antom Laucem, prije više od petnaest godina napravio cjelovit program izlaska iz krize RH državnim intervencionizmom, te koji nas je upozorio na činjenicu da je njihova 'Strategija razvoja Republike Hrvatske' daleko starija od argentinskog programa izlaska iz krize, što znači da Hrvatska ne treba kopirati Argentinu, već da je moguće da je Argentina u nekim dijelovima kopirala njegov i Laucev program.

'Našu Strategiju niti jedan premijer nije htio ni pogledati'

- Mi smo daleko prije i daleko bezbolnije od Argentine mogli izaći iz krize, no našu Strategiju niti jedan dosadašnji premijer nije htio ni pogledati. Naš narod ne bi morao trpjeti, kao Argentinci, da država izađe iz krize. No, budući da naši političari misle da sve znaju te da stručnjake ni ne trebaju, svakim danom smo u sve goroj krizi iz koje ne možemo izaći uz mjere koje sugerira Slavko Linić, a koje su suprotne svim pravilima ekonomije, kao i zdravom razumu. Jer država u krizi ne treba štedjeti, kao što tvrdi Linić, već mora biti agregat potrošnje – ističe u uvodu mr. Hromin Sturm.

- Argentina je jedna o rijetkih zemalja koja danas slavi izlazak iz ekonomske krize i dužničkog ropstva i svoju pobjedu nad otplatom duga od 100 milijardi dolara, te odbijanje poslušnosti i 'pomoći' MMF-a. Sve to postigla je zahvaljujući hrabrosti da se odupre pritisku doktrine neoliberalizma i svjetskih policajaca MMF-a i Svjetske banke. Hrabra predsjednica Cristina Fernandez de Kirchner je politikom Državnog intervencionizma ostvarila stopu rasta od 8 posto BDP-a i ovih su dana otplatili zadnju ratu duga obveznica od 2,3 milijardi obveznica. To je veliki uspjeh primjene monetarne politike Državnog intervencionizma, za razliku od politike rezanja troškova i pada standarda građana koju od svjetske financijske krize 2008. godine zagovaraju financijski moćnici, MMF, Svjetska banka i EU – ističe Hromin Sturm, te se potom vraća na svoju 'Strategiju'.

Strategija se i danas može provesti

- Naša grupa znanstvenika još je 1995. godine, dakle davno prije Argentine, predstavila Projekt Strategije Razvoja Republike Hrvatske Državnim intervencionizmom od 100 milijardi eura, projekt koji može dati Hrvatskoj još bolje rezultate od onih u Argentini. Nažalost, niti jedna Vlada RH nije niti razmatrala projekt, iako smo ga ponudili 10 godina prije Argentine, pa smo, unatoč tome, završili u dužničkom ropstvu. Ovo je jedina Strategija Razvoja RH napravljena od osamostaljenja Hrvatske, ali ju nije napravila, ni financirala Vlada, nego ekonomski planeri. Naravno da se Stretegija može provesti, ako ju Vlada prihvati – podvlači Hromin Sturm, te dodaje da i mi, poput Argentine, možemo nacionalizirati mnoge za Hrvatsku važne tvrtke.

- Svaka država ima pravo provesti nacionalizaciju kada to neki uvjeti traže, a na osnovu postojećeg zakona. U Europi je nacionalizacija provedena nakon Drugoga svjetskog rata. Mnoge države, kao Britanija, tu su mjeru provodile više puta sa željeznicom. Što se, pak, tiče nezakonite privatizacije, u tom slučaju nije potrebno provoditi nacionalizaciju, već oduzeti i vratiti svu otetu imovinu hrvatskom narodu, jer je privatizacija u Hrvatskoj bila 98 posto nezakonita, a što je utvrdila i Državna revizija. Vlada, znači, treba dati nalog nadležnim tijelima za povrat opljačkane imovine – ističe mr. Hromin Sturm., te potom dodaje da i Hrvatska, poput Argentine, mora provoditi svoju monetarnu politiku za dobrobit hrvatskog naroda, a je tuđu politiku, jer joj to nalaže Ustav RH.
Monetarna politika po uzoru na politiku dr. Ive Perišina

Sve lijepo piše u Ustavu u članku 53, koji kaže da je HNB odgovorna za stabilnost valute i opću likvidnost u zemlji i u inozemstvu. Hrvatska narodna banka je dužna po Ustavu održavati likvidnost u zemlji, no umjesto toga Hrvatska narodna banka i Vlada se zadužuju u inozemstvu. To znači da oni krše Ustav i da za to trebaju odgovarati svi oni koji provode politiku poticanja dužničkog ropstva – kategoričan je Hromin Sturm, koji podsjeća da su on i koautori 'Strategije' monetarnu politiku i financiranje riješili na osnovu modela koji je vrlo uspješno provodio nekadašnji guverner Narodne Banke, zagrebački profesor dr. Ivo Perišin, osvjedočeni protivnik neoliberalizma, koji je iz kancelarije svojedobno izbacio direktora MMF-a, kada mu je došao s neoliberalnim prijedlozima.

- Tu se ne radi o tiskanju novca, kako to često nazivaju, već o knjižnom novcu i nema nikakve bojazni od inflacije kako obično plaše narod. Za naš projekt od 100 milijardi eura potreban nam je početni kapital od pet milijardi eura. Budući da Narodna Banka Hrvatske ima 12 milijardi eura deviznih rezervi, to znači da bez velikih financijskih potresa možemo u razvoj uložiti pet milijardi. No, ovaj put u vlastiti razvoj, s kojim bi brzo i učinkovito pokrenuli Strategiju razvoja. Učinili bi to mnogo bezbolnije od Argentine, jer bi velike i pozitivne rezultate narod osjetio već za godinu dana – dodaje istaknuti ekonomist, koji potom pojašnjava razliku između njihovog projekta Strategije razvoja RH i argentinskog modela.

U Argentini je narod dugo trpio, što u Hrvatskoj nije nužno!

- Argentina je u monetarnoj politici primijenila Državni intervencionizam uz administrativne mjere i rušenje tečaja, pa je narod dosta dugo trpio dok se nisu oporavili od šoka. Kod nas se radi o znanstvenom projektu koji se provlači kroz Strategiju razvoja, a kojeg su kreirala tri tima znanstvenika svih profila, što Argentina nije učinila. Po našem modelu, stopa rasta za deset godina bila bi 20 posto, što znači da bi plaće običnog radnika dosegnule 2.000 eura, minimalne mirovine iznosile bi 1500 eura, dok bi ostali zaposleni zarađivali od četiri tisuće eura naviše. U isto vrijeme bi vratili kapital u hrvatske banke, smanjili PDV postepeno sve sve do 10 posto. Na taj bi način rezultati bili veoma brzi i vidljivi, a narod ne bi trpio kao u Argentini. Državnim intervencionizmom pokrenuli bi potrošnju u cilju otvaranja investicija i pokretanja proizvodnje, a samim time i zapošljavanja. Neroliberalna politika malog i srednjeg biznisa, koja se provodi 20 godina, dala je vrlo negativan rezultat, ali oni od nje još ne odustaju. Kod nas banke još uvijek rade samo na pasivnim bankarskim poslovima, čekaju depozite i čekaju zajmotražioce. Nemamo, nažalost, niti jedne banke koja kombinira i aktivno posreduje u poslovima pokretanja proizvodnje s ciljem postizanja profita. Zato je potreban državni intervencionizam, da pokrene cijelu zemlju. Moram spomenutu Keynesov Paradoks štednje, koji jasno kaže da država i krupni kapital ne smiju štedjeti, već biti pokretač cjelokupne ekonomije – dodaje Hromin Sturm, te podsjeća na činjenicu da su on i profesor dr. Ante Lauc s Ekonomskog fakultreta u Osijeku još 1995. godine predlagali državni intervencionizam od 100 milijardi dolara, no da su tada svi su govorili da se to ne može provesti....

Nakon svjetske krize, svi su posegnuli za državnim intervencionizmom

- Nakon svjetske financijske krize u kolovozu 2008. Centralne Banke SAD-a, Britanije, Francuske, Njemačke, Italije i drugih zemalja plasirale su tisuće milijardi eura, dolara, funti...kako bi spasili svoje privrede. Prema izjavi direktora Federalnih Rezervi SAD-a, Ben Bernankea, od krize 2008. do 2010. godine SAD je plasirao devet tisuća milijardi dolara. Tada su naši neistomišljenici po tom pitanju naglo zanijemili, ali i dalje zagovaraju politiku neoliberalizma – zaključuje mr. Karino Hromin Sturm.
Zadnja Promjena: Četvrtak, 23.08.2012 10:55

[BorisVasiljevic]

Nije stvar da se ne zna nego da se neće - jer lakše i brže se mazne neki milijunčić provizijice dok vodiš državu u propast nego dok od države stvaraš ekonomski čimbenik ubirat malo pomalo koju milijardicu.

Umjesto da se provodi politika gdje bi imali mašala izvoz (a samo birajte što bi već sada u ovom okruženju koje je neprijateljski nastrojeno prema svima koji proizvode i rade) i od suficita izvoza i turizma kupovali zlato za državne rezerve, mi prodajemo i zlato i devizne rezerve da bi otplaćivali neki imaginarni dug koji zapravo i ne postoji (postoji samo kamata na taj dug i ako se ne prekine ta lakrdija, uskoro će nas pojest do kosti baš ta kamata).

Izvršna vlast još pristaje na dodatak da se naše kredite i kredite tzv. razvoja države kreditira uz kriminalne kamate, (opet ponavljam, našim novcem) i rezervama koje su doslovce poklonjene bankama tijekom privatizacije e da bi odjednom nastao taj famozni dug od silnog kupovanja auta i nekretnina na kredit... i štajaznam šta sve ne. Ma da, da ne bi još i ladno pivce uz te pričice... i sve to za neki sitniš u provizijama.

Dok lopovi vode igru, uzalud stručnjaci pizde jer ovo je prešlo granice politike i nesposobnosti političara, ovo je čisti organizirani krminal s blagoslovom zakonodavne i sudbene vlasti.

[DeeJay]

Svi ti vrli stručnjaci imaju neka rješenja, neke čarobne štapiće, pa kažu čiriba-čiribu, a svijet tone li tone, sve dublje i dublje u krizu... Možda je nešto od toga što oni pričaju i OK, tko sam ja da kažem kako to ništa ne valja, ali u ovom našem Absurdistanu definitivno ništa iole pametno nema šanse! Nema!